VRIJEME ZA PRIČU
Usmenim prenošenjem priča nekoć su se prenosile univerzalne poruke o životu, podsvijest je prepoznavala simbole u priči, koristila ključeve prenesenih značenja i obogaćivala svijest  te omogućavala dublje uvide o spoznaji života u nama i oko nas. Rene Medvešek, istaknuti hrvatski glumac i redatelj bit će u ulozi pripovjedača time i otvorivši novi dio programa festivala koji će se u budućnosti razvijati zajedno s osnovnim, glazbenim dijelom.
  

MARIJA PRELAS
Za ovu pjevačicu pučkih pjesama iz Srijana u Gornjim Poljicama kažu da je pjevala prije nego što je prohodala. Slušala je starije kako si pjesmom olakšavaju trenutke težačkog posla u polju i u domaćinstvu ili kako obilježavaju značajne događaje i običaje te slave prirodu koja ih hrani i poji. Marija je s lakoćom pamtila tekstove i melodije i danas je jedna od rijetkih koja neke drevne tekstove i epove i dalje s lakoćom prenosi. Mnogi štovatelji pučke tradicije smatraju da je Marija Prelas istinski, živi dragulj poljičkog kraja. S njom će na festivalu Ethnoambient Salona zapjevati i Marija Ćurlin te Blaženka Franić.
  

VRUJA
Pod imenom Vruja okupljeni su glazbenici koji izvor svojeg glazbenog stvaralaštva pronalaze u tradiciji Istre. Nazivaju ih pionirima preporoda pučke glazbe tog čarobnog, multikulturnog poluotoka. Članovi Vruje svjesni su da većina blaga koje traže leži skriveno u domaćinstvima te su često na istraživačkom pohodu, slušajući one koji se sjećaju drevnih melodija, ali podjednako se koriste i već zapisanim glazbenim motivima koje su entuzijastični etnolozi spasili od zaborava. U skladu s raznolikošću glazbene tradicije Istre, Vruja se pri interpretaciji polke, valcera, šaltina, mazurke, štajre sjeverne Istre koristi tipičnim glazbalima tog područja; vijulinom, bajsom, klarinom i remonikom dok glazbenu tradiciju južne Istre, kao što su mantinjada i balun zasviraju velom i malom sopelom ili roženicom, mehom i šurlama.
Katkad sve ove melodije nadopune zvukom gitare, mandole, flaute, gajdama i električnom bas gitarom karakterističnim vokalnim dionicama.
VRUJA su: Marino Kranjac (vokal, violina, dude, mandola, sopele, gitara), Alenka Kranjac (vokal, daska), Peter Kaligarič (harmonika), Rok Kleva Ivančić (violina), Gabrijel Križman (gitara, mandola, vokal) i Gorast Radojević (istarski bajs, električna bas gitara).
  

KRIES
Dugogodišnji posjetitelji festivala Ethnoambient poznaju Kries od samih početaka kad su postavu činili Mojmir Novaković, ujedno i idejni začetnik festivala Ethnoambient, Ivo Letunić i Krešimir Oreški. Od tada je puno vode proteklo solinskom Rikom. Kries je stvarao glazbu za film, kazalište, dokumentarne filmove i snimio album prvijenac „Ivo i Mara“ koji ga je zajedno s mnogim koncertnim događanjima uključio u svjetska glazbena strujanja. Nakon što im se pridružio Andor Végh, a zatim i Konrad Lovrenčić, Erol Zejnilović i Ivan Levačić te Martin Swan, Kries prati glas „glazbenika čiji se zvuk ne može usporediti s niti jednom drugom glazbenom skupinom“. Energične interpretacije tradicijskih pjesama hrvatskih krajeva predstavljaju na pozornicama diljem svijeta. Njihove pjesme omogućuju publici iz različitih kultura upoznavanje s vrijednostima i porukama priča iz slavenske mitologije i hrvatskih tradicijskih napjeva, oživljavajući i prenoseći univerzalne poruke o svjesnijem i ljepšem životu.
  

ETHNO CROATIA ORCHESTRA 2009
Projekt Ethno Croatia dio je deveteročlane obitelji etno kampova čiji je cilj povezivanje mladih etno/folk glazbenika iz raznih zemalja, potičući kreativnost u izvođenju tradicijskih melodija i predstavljajući se kao mjesto međukulturalnog učenja.
Pod vodstvom Darija Marušića, neumornog istraživača i promicatelja istarske glazbe, glazbenici iz Zambije, Južnoafričke Republike, Španjolske, Švedske, Norveške, Belgije, Danske, Hrvatske i Makedonije okupili su se ove godine u Grožnjanu i zajednički se pozabavili aranžmanima te iznjedrili novo ruho tradicijskim pjesama.
O tome kako neki od njih glazbu doživljavaju i kako je izvode, moći ćete čuti i na ovogodišnjem festivalu Ethnoambient.

KATALENA
Neki glazbeni entuzijasti tvrde da je skupina Katalena fenomen suvremene slovenske glazbene scene. Šestero glazbenika s različitim omiljenim stilom muziciranja – od jazza bluesa preko rocka do funka – okupilo se u ljeto 2001. godine i započelo otkrivanje tradicijske baštine stvarajući nove mogućnosti uvida u slovensku glazbenu kulturu. Oduševljeni starim pjesmama koje su pronašli u Etnomuzikološkom Institutu u Ljubljani i na starim vinil pločama zaneseno su počeli stvarati vlastite, nove vizije o pučkim napjevima i do sad su ih zabilježili u četiri albuma (Z)godbe/Stories (2002), Babje leto/Indian summer (2004) i Kmečka ohcet/Country wedding (2006), Cvik Cvak (2008). Svoje glazbeno umijeće i karakteristični nastup na sceni grupa Katalena predstavila je koncertima u New Yorku, Beču, Tel-Avivu i mnogim drugim kulturnim centrima u svijetu.
  

BAKA BEYOND
„Kad bismo morali odrediti definiciju world musica to bi bilo to.“ – DJ i glazbeni kritičar BBC-ja ukratko je opisao ovu neobičnu glazbenu skupinu čije se stvaralaštvo temelji na tradiciji naroda Baka iz Kameruna, a okuplja glazbenike iz Gane, Senegala, Sierra Leone, Bretanje i Velike Britanije. Za njih kažu i da predstavljaju izvrsnu kombinaciju afričkog ritma i keltske duše. Grupu su početkom devedesetih osnovali Martin Cradick i Su Hart, nadahnuti doživljajima, ritmom i melodijama tradicijskih pjesama pigmejskog naroda Baka u Kamerunu. Veliki dio prihoda od objavljenih albuma usmjeravaju za potrebe naroda Baka, smatrajući da je to pošten način da se oduže za nadahnuće njihovom glazbenom kulturom. Perkusije, električna gitara, violina i snažni glasovi omogućuju energičan, „plesovit“ prijenos drevnih melodija tog afričkog naroda. Činjenica da s njima nastupa publici Ethnoambienta već poznat Seckou Keita, sigurno će oduševiti mnoge poklonike tog glazbenog malijskog čarobnjaka iz Senegala.
  
Vidimo se na Gradini u Solinu!
Vaš Ethnoambient